Nastavak akcije Višeg javnog tužilaštva o upotrebi zvučnog oružja na protestu 15. marta 2025. godine, pretnje smrću predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i najavljeni izbori i istraživanja javnog mnjenja – neki su najčešćih povoda za napade u julu. Predstavnici vlasti označavali su novinare kao učesnike u izazivanju nasilja i građanskog rata, uz sve češće spominjanje različitih vidova njihovog navodno nezakonitog izveštavanja, uključujući i pozive na krivičnu odgovornost.
Postupajući tužilac Miodrag Marković je, gostujući na javnom servisu Radio-televiziji Srbije ovim povodom, najavio procesuiranje četiri grupe lica. Jedna se odnosi na, kako je rekao tužilac, lica „koja su pružala medijsku podršku”, odnosno „objavljivala po društvenim mrežama ili u određenim medijima” tvrdnje o zvučnom oružju, a čiji je, prema njegovim rečima, „identitet manje-više poznat”.
Najviše napada zabeleženo je u izjavama i objavama narodnog poslanika SNS-a i člana skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje Nebojše Bakareca (21). Za njim slede:
- predsednik Srbije Aleksandar Vučić (13),
- predsednik SNS-a Miloš Vučević (13),
- predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić (12),
- narodni poslanik SNS-a Vladimir Đukanović (8),
- narodni poslanik SNS-a i predsednik poslaničke grupe SNS-a Milenko Jovanov (6).
U napadima na novinare i medije učestvovali su i Više javno tužilaštvo u Beogradu, novosadski ogranak Srpske napredne stranke i još 19 zvaničnika, među kojima: prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali, ministri odbrane Bratislav Gašić, kulture Nikola Selaković, za javna ulaganja Darko Glišić, bez portfelja Đorđe Milićević, ministarke privrede Adrijana Mesarović i državne uprave i lokalne samouprave Snežana Paunović, potpredsednica Narodne skupštine Marina Raguš, predsednica Skupštine Grada Novog Sada Dina Vučinić, narodni poslanici Milovan Drecun i Marjan Rističević, kao i narodne poslanice Danijela Nikolić i Dunja Simonović Bratić.
Najčešće su napadane redakcije N1 (27), Nova (25) i Danas (8), a na meti su bili i Radar, Vreme, NIN, Autonomija, KRIK, Ozon Press i Insajder.
U napadima su korišćene i kvalifikacije poput: „tajkunski”, „blokaderski”, „antisrpski”, „okupacioni” mediji; „fabrike zla”, „trovačnice”...
Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT) nastavilo je da vodi predistražni postupak pokrenut prošlog meseca zbog, kako je navedeno, „osnovane sumnje” da je na protestu 15. marta 2025. izvedena „simulacija upotrebe zvučnog topa”.
U okviru ovog postupka, policija je pretresala stan i kancelariju novinara i vojnog analitičara Aleksandra Radića, koji je među prvima javno govorio o mogućoj upotrebi zvučnog oružja na pomenutom protestu i o tome komunicirao sa novinarima.
Radić je, u međuvremenu, iz bezbednosnih razloga, napustio Srbiju nakon što su provladini mediji objavili video-snimke njegovog praćenja na kojima je snimljena i njegova maloletna ćerka.
Viši sud u Beogradu je, na predlog VJT, u julu odredio pritvor i raspisao poternicu za Radićem. Tim povodom su Aleksandar Vučić i Nebojša Bakarec poručili da je „došlo vreme odgovornosti”.
Vučić je, odgovarajući na pitanja o postupanju tužilaštva u ovom slučaju, optužio Udruženje novinara Srbije i Nezavisno udruženje novinara Srbije da su učestvovali u „izmišljanju te afere” i „nikada nisu reagovali na jednu od najtežih laži koja je mogla da košta zemlju desetine i stotine života zbog mržnje koje su oni posejali”.
Naveo je i da su zbog „njihovog pogrešnog i zlonamernog rada” usledili „paljenje prostorija SNS-a” i „pokušaj ubistva ljudi” u Valjevu, aludirajući na događaje iz avgusta 2025, kada je grupa maskiranih demonstranata razbila stakla i zapalila prostorije lokalnog odbora Srpske napredne stranke.
Ovi događaji usledili su nakon dokumentovanog policijskog nasilja prema demonstrantima na protestu u Valjevu dva dana ranije. Tada se na društvenim mrežama proširila i informacija da je navodno preminuo jedan maloletnik koga je pretukla policija. Iako N1 i Nova S tu vest nisu objavile, zvaničnici već godinu dana tvrde suprotno, optužujući ih za plasiranje lažnih vesti čiji je cilj izazivanje mržnje i besa kod građana.
Tako je u julu 2026. ministar Bratislav Gašić, vraćajući se na ovu temu, rekao da „tajkunske televizije direktno pozivaju na građanski rat” i poručio: „Slagali ste za mrtvog dečaka u Valjevu. (...) To je za robiju."
Još jedan važan povod za napade bile su pretnje smrću koje je muškarac S.S. uputio Aleksandru Vučiću putem društvenih mreža. Vučić je osobu koja mu je pretila nazvao „Šumadincem kog je neko zaveo strašnim lažima”, a upućenu pretnju „plodom manipulacije” onih koji su preko „mejnstrim medija” i društvenih mreža, novcem spolja, želeli da podele Srbiju.
Ana Brnabić je tim povodom rekla da su „mejnstrim mediji koji podržavaju blokadere na svaki način uticali na stvaranje atmosfere u kojoj se čovek smatra herojem ukoliko ubije Vučića”. Kao uzrok atmosfere u kojoj je moguće pretiti predsedniku, Brnabić je navela i „nepostojanje pravnog okvira za medije: šta mogu, a šta ne mogu da govore i kako se za to sankcionišu”.
Takav zakonski okvir, međutim, već postoji. Srbija je 2023. donela nove medijske zakone, koji su potom dopunjeni 2025. godine. Uoči usvajanja izmena, Brnabić je izjavila da će „medijski zakoni, koje je u potpunosti podržala Evropska komisija, doprineti dodatnom unapređenju medijske scene u Srbiji”.
I drugi zvaničnici ukazivali su na navodno nezakonit rad medija i pozivali na utvrđivanje njihove odgovornosti.
Tako je ministar Nikola Selaković kritikovao vlast zato što je „dopustila” da neko „instalira svoju laži-mašineriju u Luksemburgu, a da u Srbiji širi laži, neistine i obmane i da ne može da mu fali dlaka s glave zbog toga, niti da za bilo kakvu neistinu, laž ili obmanu koju izrekne da odgovara”. Prvi potpredsednik Vlade i ministar Siniša Mali istakao je da N1 posluje protivno zakonima Srbije, jer je registrovana u Luksemburgu. Narodni poslanik Vladimir Đukanović predložio je da država „onemogući da raznorazni šarlatani vršljaju po medijima”, optužujući N1 i Novu S da političke aktiviste predstavljaju kao analitičare radi širenja „propagande” i „naručenih laži”.
Zvaničnici su optuživali medije da objavljuju lažne podatke o podršci vlasti i studentskom pokretu, nakon vesti o istraživanju javnog mnjenja organizacije Crta i Univerziteta Stenford, ali i da „mrze penzionere” nakon kritičkih vesti o Vučićevoj najavi novčane pomoći građanima.
Među pojedinačnim novinarima ubedljivo najčešće napadan je Dinko Gruhonjić (10), od čega je osam napada došlo od predsednika SNS-a Miloša Vučevića, koji je nastavio da na stranačkim skupovima širom Vojvodine predstavlja Gruhonjića kao pretnju teritorijalnom integritetu, srpskom identitetu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Tokom jula napadani su i Jelena Obućina, Igor Mihaljević, Marko Vidojković, Nenad Kulačin i drugi.
Dodatne informacije o napadima u julu
Osim direktnih napada na novinare i medije, zabeleženo je i najmanje devet napada na četiri člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koji su, nakon ispunjenja njihovih zahteva i usvajanja autentičnog tumačenja zakona u Skupštini, povukli ostavke i uključili se u rad ovog tela. Predstavnici vlasti nazivali su ih opozicionim i „blokaderskim” kadrom i tvrdili da su se vratili zbog visokih naknada za ove funkcije. Ovi napadi nisu uključeni u konačan broj napada u julu jer ne predsatvljaju napade na novinare, ali ih Fondacija beleži kao pritisak na nezavisne članove Saveta REM-a.
Takođe, beležimo i tvit opozicionog narodnog poslanika Zdravka Ponoša: „Da li bi za TV Prva bio prejak zahtev da im voditeljke ne dolaze u jutarnji program direktno sa štajge, gosti iz kafane, gošće neobrijane? Svi da budu okupani. Ili čekamo stav skupštinski autentično istumačenog REM?”
Iako program i uređivačka politika TV Prva pružaju dovoljno razloga za osnovanu kritiku, mizogini i ad hominem napadi u javnom govoru dodatno normalizuju narative kojima se vlast služi u obračunu sa medijima i novinarima koji izveštavaju u javnom interesu. S obzirom na to da Fondacija monitoringom napada sa najviših pozicija moći u državi meri ugroženost upravo novinara i redakcija koji izveštavaju u skladu sa profesionalnim standardima i zakonskim obavezama, napad na voditeljke TV Prva nije uvršćen u konačni broj napada u julu. Ipak, beležimo Ponošev napad imajući u vidu da predstavlja neprimeren govor javnih funkcionera.
TOP #5
Aleksandar Vučić, predsednik Srbije
Jedna od najjezivijih stvari je snimak iz Subotice, gde je izvesni gospodin Robert pljunuo starijeg sugrađanina samo zato što taj stariji sugrađanin ne misli politički isto kao on. I ta doza bezobzirnosti i bezobrazluka, da se ne izvinite tom čoveku, koji može da vam bude otac, govori o svemu onome što su uradili ovi spolja koji su plaćali N1, Novu S i sve druge da truju narod, da govore ljudima da moraju da mrze ove druge.
*Izjava se odnosi na incident u Subotici, koji su prorežimski mediji opisali kao slučaj u kom je subotički taksista Robert Herbut pljunuo starijeg sugrađanina, pristalicu SNS-a, dok je prolazio pored njihovog štanda. Herbut je negirao ove navode, a žena koju je vozio taksijem je potvrdila da do pljuvanja nije došlo. Pljuvanje se ne vidi ni na snimku koji su prorežimski mediji masovno delili, a koji Aleksandar Vučić komentariše
Danijela Nikolić, narodna poslanica i predsednica Odbora za Kosovo i Metohiju
Ovde je, kao što je i predsednik rekao, najveći kriminalac Šolak, i to je u stvari proizvod njegove kuhinje koja kriminalizuje ljude koji se bore za Kosovo i Metohiju. A znate šta, to je ono jednako Aljbin Kurti, jer za Aljbina Kurtija gospodin Milan Radoičić je kriminalac. I to sada radi N1, to rade Šolakovi mediji.
*Komentar na prilog N1 u kom se, na osnovu više izvora, navodi da pripadnici srpske policije obezbeđuju kontroverzne biznismene sa Kosova Milana Radoičića i Zvonka Veselinovića, koji su u javnosti povezivani sa više krivičnih dela, uključujući i oružani sukob u Banjskoj u septembru 2023. Obojica su pod sankcijama SAD i Velike Britanije zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju.
Ana Brnabić, predsednica Narodne skupštine
Ja hoću da kažem da su ti mediji, ne na neki način, na svaki način, uticali na to da se stvori atmosfera u društvu u kome ste heroj ukoliko ubijete Aleksandra Vučića.
*Izjava povodom pretnji smrću Aleksandru Vučiću
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija
Na pokušaje da se ospore paketi pomoći i podrške različitim kategorijama građana Srbije, već smo navikli, jer su nezaobilazna tema u Šolakovim i Đilasovim medijima. Njima koji su opljačkali Srbiju, i gledaju samo vlastite interese pomoć nije potrebna, a briga o ljudima kao kategorija ne postoji.
* Izjava se odnosi na kritičko izveštavanje medija o najavi paketa podrške građanima uoči najavljenih izbora
Nebojša Bakarec, narodni poslanik SNS
Šolakovi mediji isključivo govore jezikom mržnje. Oni dehumanizuju sve nas, pogotovo predsednika Vučića i njegovu porodicu, satanizuju ga, kriminalizuju ga i dovode i pozivaju, na kraju, da bude odstreljen predsednik Vučić i svi članovi njegove porodice
| Period monitoringa:
- Zvanični nalozi na društvenim mrežama nosilaca javnih funkcija koji su se izdvojili po učestalom targetiranju novinara: Aleksandra Vučića, Ane Brnabić, Miloša Vučevića, Vladimira Đukanovića, Milice Đurđević Stamenkovski, Milenka Jovanova, Nebojše Bakareca, Zorana Tomića i Borisa Bratine - Medijska gostovanja državnih zvaničnika i funkcionera SNS-a - Skupštinska zasedanja - Gostovanja i obraćanja predsednika Srbije Aleksandra Vučića - Izveštaji portala Cenzolovka.rs, specijalizovanog medija za teme o medijskim slobodama i položaju novinara u Srbiji
Fokus monitoringa: *„Napad“: svaki oblik pritiska, etiketiranja, diskreditacije, omalovažavanja i negativnog govora o kritičkom mediju ili novinaru |