Na šta novinar treba da obrati pažnju kada direktno ili indirektno izveštava o nekom licu

Objavljeno: 28.04.2021.

Novinar je dužan da poštuje pretpostavku nevinosti, što znači da se u mediju niko ne sme oglasiti krivim pre donošenja pravnosnažne sudske odluke. Ta obaveza predviđena je Zakonom o javnom informisanju i medijima (čl. 73). Članom 74 istog zakona propisano je da se informacije iz krivičnog postupka koji je u toku mogu objaviti samo ako su iznete na glavnom pretresu, ili ako su pribavljene ili su mogle biti pribavljene od organa javne vlasti na osnovu zakona kojim se uređuje pristup informacijama od javnog značaja. Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja (članovi 9 i 14) taksativno su nabrojani uslovi pod kojima organ vlasti neće tražiocu omogućiti ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja. 
Novinar je dužan da poštuje pravo na privatnost, dostojanstvo i integritet ljudi o kojima izveštava. Pravo na privatnost suženo je u slučaju javnih ličnosti, naročito nosilaca javnih funkcija. Kada je reč o pravu na privatnost, Zakonom o javnom informisanju i medijima (član 80) propisano je da informacija iz privatnog života ne može biti objavljena bez pristanka lica čijeg se privatnog života tiče (ili drugih ovlašćenih lica koja su navedena u članu 81 Zakona). Isto važi i za lični zapis (pismo, dnevnik, zabelešku, digitalni zapis i sl.), za zapis lika (fotografski, crtani, filmski, video, digitalni i sl.) i za zapis glasa (magnetofonski, gramofonski, digitalni i sl.), koji se mogu objaviti samo uz saglasnost lica čije reči, lik, odnosno, glas taj zapis sadrži, ako se pri objavljivanju može zaključiti koje je to lice. Kada je reč o maloletnom licu, prema članu 80 Zakona o javnom informisanju i medijima, ono se ne sme učiniti prepoznatljivim u informaciji koja može da povredi njegovo pravo ili interes. Važno je napomenuti sledeće: pristanak dat za jedno objavljivanje, za određeni način objavljivanja, odnosno za objavljivanje u određenom cilju ne smatra se pristankom za ponovljeno objavljivanje, za objavljivanje na drugi način, odnosno, za objavljivanje u druge svrhe. 
Informacija iz privatnog života, kao i lični zapis mogu biti objavljeni bez pristanka lica na koje se odnose samo ukoliko interes javnosti da se upozna sa tom informacijom, odnosno, s tim zapisom preteže u odnosu na interes da se to objavljivanje spreči (član 82). Istim članom zakona predviđene su situacije u kojima se naročito smatra da interes javnosti preteže u odnosu na interes da se objavljivanje informacije iz privatnog života, odnosno, lični zapis određenog lica spreči. 
Zakon o javnom infomisanju i medijima (član 79) izričito štiti dostojanstvo ličnosti (čast, ugled, odnosno pijetet) i pravo na autentičnost (pravo lica da bude prikazano u pravom svetlu, a ne da mu se pripisuju osobine ili svojstva koje on nema, kao i da mu se odriču osobine ili svojstva koje ima). Povreda ovih prava dopuštena je samo izuzetno, i to ukoliko interes za objavljivanjem informacije preteže nad interesom zaštite dostojanstva i prava na autentičnost, a naročito ukoliko iznošenje te informacije doprinosi javnoj raspravi o pojavi, događaju ili ličnosti na koju se navedena informacija odnosi. Važno je napomenuti da se karikaturalno, satirično, kolažno i drugo slično prikazivanje lica, ne smatra povredom dostojanstva, odnosno, prava na autentičnost. Obaveza poštovanja dostojanstva ličnosti i poštovanja ljudskih prava propisana je i Zakonom o elektronskim medijima (član 50).
Novinar mora da poštuje i štiti prava i dostojanstvo dece, žrtava zločina, osoba sa hendikepom i drugih ugroženih grupa. Kada je reč o maloletnim licima, pravilo je da se ona intervjuišu samo u prisustvu ili uz saglasnost roditelja ili staratelja. Dužnost je novinara da obezbedi da dete ne bude ugroženo ili izloženo riziku zbog toga što će objaviti njegovo ime, fotografiju, snimak sa njegovim likom, kućom, zajednicom u kojoj živi ili sa prepoznatljivom okolinom.
U slučaju izveštavanja o nesrećama i tragedijama u kojima ima stradalih, ili u kojima su teško povređeni interesi građana, novinari i urednici treba da izbegavaju spekulacije i prenošenje nedovoljno proverljivih stavova. Kada obaveštavaju o događaju koji uključuje lični bol i šok, novinar ima dužnost da svoja pitanja prilagodi tako da ona podrazumevaju saosećanje i diskreciju. Kad prikazuje ili opisuje scenu nasilja, on ne sme da povređuje dostojanstvo žrtve nasilja.
Kada se govori o odnosu novinara prema licima o kojima direktno ili indirektno izveštava, važno je imati u vidu i dva pravilnika koja je doneo Savet Regulatornog tela za elektronske medije. U pitanju su: Pravilnik o zaštiti ljudskih prava u oblasti pružanja medijskih usluga i Pravilnik o zaštiti maloletnika u oblasti pružanja medijskih usluga.